(30. marta 1853. – 27. jula 1890.), holandsko-flamanski slikar
Rodio se u Groot Zundert-u u holandskoj republici 30. marta 1853. 1868 počinje mnogo da se seli preko Holandije, Njemačke, Engleske i na kraju završava 1876. u Parizu gdje je te godine otpušten. Biva uhvaćen snažnim religijskim osećanjima i pokušava da slijedi put svoga oca i bude sveštenik ali ne uspjeva.U oktobro 1880. odlazi u Brisel gdje se priključuje akademiji finih umjetnosti. 1886. godine se priključuje svom bratu Theo-u koji je upravnik jedne umjetničke galerije u Parizu; do kraja svog života Theo će raditi šta može za Vincent-a. Priključuje se ateljeu Fernarda Cormona gdje upoznaje impresionističke slikare i oni imaju veliki uticaj na njegovu umjetnost. Postaje prijatelj sa Gauguin-om koji ga posjećuje u Arles-u gdje se ovaj preselio 1888. Dva umjetnika provode dva užasno mučna mjeseca zajedno, koji se završavaju van Gogh-ovom gestom odsjecanja djela svog uha.
Pokrenuo je europsko slikarstvo na traženje novih likovnih formulacija. Počeo je crtanje likova rudara u Belgiji. Dolaskom u Pariz upoznaje djela impresionista i neoimpresionista te preuzima njihovi kolorističku metodu. Čiste boje polaže izravno iz tuba na platna u širokim i energičnim namazima. U grozničavoj ekstazi stvara pejzaže, likove Arležana, autoportrete, interijere, motive s cvijećem i mrtve prirode. Dolazi u krizu i završava u duševnoj bolnici u St. Remyju, odakle odlazi na oporavak, ali panika pred pomračenjem uma dovodi ga do samoubojstva. U sedam godina rada stvorio je oko 850 slika i više od 900 crteža, a za života je prodao samo jednu jedinu sliku.