Ova grupa obuhvata alkohol, barbiturate i preveliki broj sintetičkih umirivača ( benzodiazepina) i tableta za spavanje ( hipnotička sredstva). Zajedničko za sva ova sredstva je da uzrokuju pospanost, umirenje, prijatno popuštanje napetosti, i kao rezultat dejstva na više centre mozga, alkohol i njegovi "stimulativni" efekti posebno mogu oslabiti kočnice tj. samokontrolu stečenog ponašanja.
U grupu umirujućih sredstava – psihodepresora spadaju:
– Barbiturati
– Benzodiazepini
– Analgetici
– Trodon
– Optalidon
Barbiturati spadaju u grupu umirujućih sredstava- psihodepresora, i kao takvi služe, pored ublažavanja i sprečavanja raznih bolova, za lečenje epilepsije, kao i za anesteziju pri medicinskim intervenicjama. Takve laboratorijski pripravljene droge ponekad propisuju i doktori kao lek protiv nesanice i tjeskobe, kao "tablete za spavanje" ili smirivanje. Propisuju se i ljudima koji su na granici snaga zato što ih muče prevelike brige i tjeskobe, i što su stalno na rubu živaca.
Uzeti u velikim dozama mogu dovesti do veselog raspoloženja ( euforije), što liči na stanje alkoholisanosti. Kombinovani sa alkoholom, heroinom i amfetaminom, mogu dovesti do teškog trovanja pa i do smrti. Apstinencijska kriza je vrlo žestoka, ponekad čak i smrtonosna. Zbog toga je strogo kontrolisano propisivanje barbiturata ( izdaju se u određenim slučajevima na recept u duplikatu, uz zavođenje u posebne knjige narkotika).
Danas se barbiturati propisuju mnogo ređe, a njihova se zdravstvena upotreba pažljivo prati. To je zbog mnogih problema u prošlosti, nastalih zbog njihove upotrebe, te zbog navikavanja te nastajanja psihičke i fizičke ovisnosti.
Kod hronične upotrebe barbiturata javlja se, pored ostalog, agresivnost i poremećaj koordinacije. Slično barbituratima djeluju metakvalon ( stvara psihičku i fizičku zavisnost), glutetilid – deluje slično heroinu, razvija fizičku zavisnost…
pilule barbiturata:
Benzodiazepini pripadaju grupi poznatih hipnosedativa ( bensedin, apaurin, tavor, demetrin, nobrium…). Zbog svojih efekata ( brzo izazivaju pospanost, san i smirivanje, otklanjaju napetost), stekli su popularnost, ali ako se uzimaju bez lekarske kontrole, nastaje fizička i psihička zavisnost.
Težnja osoba da izazovu euforične efekte dovodi do zloupotrebe leka i mnogih štetnih posljedica. Osobe se, često samoincijativno, opredeljuju za uzimanje ovog leka, nadajući se da će tako rešiti neka svoja opterećenja i probleme.
Najveći broj osoba je stekao zavisnost koristeći tavor ( lorezepam, lorsiran) za smanjenje anksioznosti i straha.
Iako imaju posebne karakteristike, benzodiazepini retko uzrokuju apstinencijalne krize i daleko su sigurniji u kliničkoj praksi od barbiturata. Uvek treba imati u vidu i njihovu potencijalnu opasnost, stvaranje zavisnosti.
pilula benzodiazepina:
Analgetici su sredstva koja deluju na centralni nervni sistem i tako ublažavaju bol ili ga u samom začetku zaustavljaju ( kupiraju). Svojim otrovnim delovanjem mogu oštetiti jetru i bubrege.
Trodon je po hemijskoj strukturi sličan opijatskim analgeticima, stvara i psihičku i fizičku zavisnost. Velike doze trodona izazivaju zastoj ili prestanak disanja, gubitak svesti, suženje zenica i komu. Kombinovan sa alkoholom dovodi do epileptičkih napada.
Optalidon, plivadon, sponzilaciboltin… spadaju u grupu hipnoanalgetika. Ponekad na žurkama grupe učenika u pubertetu služe ontalidon ili druge tablete uz koka-kolu. Lekarima je poznato da povećana doza plivadona izaziva glavobolje i bolove, umor i netolerantnost u komunikaciji. Sve ove droge mogu, potencijalno delujući na nervni sitem, da uzrokuju apstinencijalne simptome i moguće komplikacije koje treba isticati. Alkoholna ili barbituratna apstinencijalna kriza kod snažne fizičke zavisnosti, može ugroziti život.
Primeri pilula benzodiazepina su:
Ativan etc. (Lorazepam), Dalmane (Flurazepam) , Klonopin etc. (Clonazepam), Librium etc. (Chlordiazepoxide), Restoril etc. (Temazepam), Serax etc. (Oxazepam) , Valium etc. (Diazepam), Xanax etc. (Alprazolam),